Nije fer!
Svi znamo nekog tko jako brzo pohvata novo gradivo ili novu vještinu, dok se mi mučimo satima. Najčešća reakcija je: “Ona ima talent” ili “On je jako pametan”. Možda se ne radi samo o talentu, nego o pristupu učenju. U ovoj objavi proći ćemo kroz najčešće greške pri učenju nove vještine i predložiti efikasnije taktike učenja, pamćenja i svladavanja gradiva.
Kako ne učiti
Ako biste jednim satom učenja mogli zamijeniti tri sata “štrebanja”, biste li to napravili? Dobra vijest: možete. Trik je u tome da manje pasivno upijate, a više aktivno izvozite znanje iz glave.
Zašto ovo mijenjati?
- Pasivno čitanje i podcrtavanje stvaraju iluziju kompetencije: gradivo “zvuči poznato”, ali bez skripte zastanete.
- Aktivno učenje dramatično poboljšava dugoročno pamćenje i rezultate.
Ako najveći dio učenja:
- čitamo
- podcrtavamo
- slušamo
- gledamo
…bez da pokušamo (bez gledanja) primijeniti ono što smo pročitali, značajan dio učenja će biti uzalud. Dobra vijest: to znači da ima puno prostora za napredak!
Pasivno i aktivno učenje
Obilježje većine loših načina učenja jest da su pasivni. Učimo stvari da bismo ih primijenili (ili barem iskoristili na ispitu) – to je aktivno iznošenje informacija iz mozga, donošenje zaključaka i korištenje istih. Ako učimo suprotno (samo unos informacija), a na ispitu se traži da napišemo odgovore, treniramo pogrešnu vještinu. Vježbamo unos, a ne korištenje informacija.
Bilo bi puno korisnije da proces učenja bude sličan načinu na koji gradivo stvarno koristimo i da uključuje prirodan način učenja.
- Kod pasivnog učenja kao da gledamo film. Ugodnije je, promatramo nove informacije i nadamo se da će ostati u glavi. Rezultat učenja ostavljamo slučaju. A to ne želimo.
- Kod aktivnog učenja uzimamo stvari u svoje ruke i učimo na način na koji ćemo informacije i koristiti. Tijekom učenja znamo koliko smo naučili i što trebamo dodatno uvježbati.
Ukratko:
- Pasivno učenje → prikupljamo informacije čitanjem, gledanjem, slušanjem.
- Aktivno učenje → koristimo informacije: testiramo se, rješavamo zadatke, objašnjavamo vlastitim riječima, radimo mini-testove.
Ako nam je cilj naučiti lekciju za ispit → veći dio učenja treba biti tog oblika: testiranje znanja; manji dio unos informacija.
Metode aktivnog učenja
1. Aktivno prisjećanje
- Što: nakon što pročitamo lekciju, bez gledanja u knjigu pokušamo prisjetiti se onoga što smo pročitali.
- Kako: pročitaj kratko (1–2 stranice), zatvori, pa iz glave nabroji ključne ideje, definicije ili korake rješenja.
- Primjeri:
- Matematika: nakon lekcije zapiši što više definicija i formula, te pokušaj riješiti nekoliko primjera bez gledanja rješenja.
- Jezici: prevedi nekoliko rečenica (bez prepisivanja i bez prevoditelja), pa provjeri točnost.
2. Razmaknuto ponavljanje
- Što: istu količinu učenja bolje je rasporediti kroz dane/tjedne umjesto “nabijati” u jednom danu.
- Kako: poglavlje podijeli na jednu lekciju po danu, umjesto učenja satima u komadu.
- Primjer (priprema za ispit iz matematike):
- Ponedjeljak – pogledaj uvodni video (10-ak minuta) ili pročitaj lekciju, pa riješi par zadataka bez gledanja rješenja (15 minuta). Link: https://zadatak.hr/besplatni-materijali/
- Srijeda – kratko ponovi naučeno iz ponedjeljka (10 minuta), prođi novu lekciju i riješi par zadataka. Nakon toga provjeri rješenja i ispravi greške (20 minuta).
- Petak – kratko ponovi (10 minuta), pročitaj novu lekciju i uvježbaj 2 nova zadatka: prvo samostalno, zatim pogledaj rješenja (20 minuta).
- Nedjelja – odaberi 10 zadataka iz udžbenika za probni ispit, zatvori udžbenik i riješi što više zadataka bez gledanja. Zatim provjeri rješenja, ispravi greške i ponovi zadatke koji nisu išli.
3. Miješanje zadataka (interleaving)
- Što: umjesto da radimo 10 zadataka istog tipa zaredom (1.a, 1.b, 1.c,…), nakon prvog upoznavanja teme miješamo različite tipove problema.
- Kako: pri testiranju znanja kombiniraj 2 zadatka iz tekuće lekcije, 2 iz prethodne, te jedan “trik” (ili teži) zadatak. Izbjegavamo problem “redoslijeda iz udžbenika”: na ispitu su zadaci pomiješani.
- Ne učiti uvijek samo: “Riješi koristeći kvadrat binoma → iskoristimo formulu”, nego i prepoznati kada kvadrat binoma uopće treba koristiti.
- Primjer:
- Pred ispit zapiši po dva zadatka iz svake lekcije.
- Pomiješaj njihov redoslijed.
- Riješi ih kao na ispitu – bez da znaš iz koje su lekcije.
4. Objasni kao da učiš desetogodišnjaka (Feynmanova tehnika)
- Što: pokušaj objasniti koncept vlastitim riječima, bez recitiranja definicije i bez čitanja.
- Kako: upali tajmer na 10 minuta i napiši objašnjenje + jedan primjer za lekciju (koju si prethodno pročitao – pa zatvorio knjigu!).
- Zašto radi: ova tehnika otkriva rupe u znanju – ako zastaneš u objašnjavanju, znaš što moraš ponoviti. Tako se fokusiraš na ono što ide lošije i skraćuješ vrijeme učenja.
Kako sve uklopiti u jedno?
Za kraj slijedi primjer kako bi moglo izgledati učenje za ispit iz matematike kroz nekoliko dana za poglavlje koje ima tri lekcije. Da iskoristimo razmaknuto ponavljanje, podijelit ćemo učenje po danima.
Prvi dan
- Pročitamo prvu lekciju – definicije, primjeri, formule
- Nakon svake stranice (ili dvije) stanemo:
- zapišemo primjer
- zatvorimo udžbenik
- zapišemo sve čega se sjećamo
- pokušamo riješiti primjer iz sjećanja te ga objasniti na jednostavan način
- Zatim odaberemo 3-4 zadatka, pomiješamo ih, riješimo bez gledanja, provjerimo rješenja i ponovimo one koji nisu išli.
Drugi dan
- Riješimo 2–3 zadatka iz prethodne lekcije.
- Ponovimo sve iz prvog dana za drugu lekciju.
Treći dan
- Riješimo 2–3 zadatka iz prve i druge lekcije.
- Ponovimo sve iz prvog dana za treću lekciju.
Četvrti dan
- Prisjetimo se formula i bitnih primjera.
- Iz svake lekcije odaberemo 2–3 zadatka.
- Pomiješamo ih i zapišemo na poseban papir.
- Riješimo kao da smo na ispitu.
- Ponovimo one zadatke koji nisu išli.
Napravili smo pregled najkorisnijih metoda učenja i dali primjer kako ih možemo iskoristiti u pripremi za ispit – dok učimo pola sata do sat dnevno, kroz nekoliko dana, umjesto satima dan prije ispita.
U sljedećih nekoliko (kraćih) objava proći ćemo svaku metodu zasebno, objasniti zašto funkcionira i pokazati na primjerima kako primijeniti tehnike na učenje, sport i svladavanje proizvoljne vještine.